26.01.2012 Beograd

VideoMaratonci sa hrvatskim titlom (VIDEO)

Maratonci sa hrvatskim titlom (VIDEO)
Titlovanje srpski filmova na hrvatski i hrvatskih na srpski ima uporište u zakonima obe zemlje, ali nema kazni za prekršioce i u osnovi je glupost, kažu stručnjaci. A kako bi se gledaoci podsetili kolika je to glupost, na HRT-u su prikazali kako bi izgledali Maratonci i Ko to tamo peva sa hrvatskim titlom.

Kratak insert prikazan je u okviru emisije Otvoreno u kojoj se diskutovalo na temu titlovanja srpskih filmova.

Inače i samo otvaranje bespredmetne rasprave izazvalo je ironične komentare na hrvatskim portalima.

"RTL je htio pustiti ne znam ni ja koji nastavak 'Žikine dinastije', Vijeće za elektroničke medije upozorilo ga je da to ne smije učiniti ako 'idi, bre, begaj' u titlovima ne prevedu kao pristojnu hrvatsku rečenicu 'molim vas, gospodine, pođite odavde trčećim korakom', i nastala je tarapana", navodi u komentaru na T-portalu Zrinka Pavlić.

Posle toga, navodi ona, krenulo se u raspravu "u čijem blatnome, smrdljivom korijenu nije ni interes gledatelja ni briga za nacionalnu kulturu, nego inat na temu 'mi, Hrvati, smo s potpuno drugog planeta nego Srbi i tko drukčije kaže, kleveće i laže'".

Inače, srpski Zakon o radidifuziji i hrvatski Zakon o elektroničkim medijima imaju gotovo istovetne odredbe o obavezi prevođenja stranih programa na jezik većinskog naroda, ali ni jedan, ni drugi ne predviđaju kazne za eventualne prekršioce, što je u skladu sa  evropskom pravnom regulativom. 

"Većina zakona u Evropi nema o tome kaznene odredbe jer nije bilo problematičnih  slučajeva", rekao je agenciji Beta jedan od tvoraca srpskog Zakona o radiodifuziji Rade  Veljanovski. 

Štaviše, oba zakona predviđaju da prevođenje ne važi za programe na jezicima nacionalnih  manjina. Povrh toga stručnjaci u obe zemlje nastale raspadom Jugoslavije - zemlje čiji se  zvanični jezik zvao srpskohrvatski - smatraju da susedi ne treba jedni drugima da objašnjavaju titlovima šta govore na svojim, vrlo sličnim jezicima. 

"Mogu da pretpostavim da se (u Srbiji) posegne za sankcionisanjem kada se ne bi prevodilo sa jezika koji je izričito nerazumljiv, engleskog na primer. Ali, u slučaju hrvatskog,  sankcija ne bi bila delotvorna jer bi se na sudu lako dokazalo da je to 99 odsto razumljiv  jezik", rekao je Veljanovski kome je ova vrsta prevođenja "suvišna i glupa". 

Doduše, u Srbiji i nije bilo slučajeva prevođenja hrvatskih filmova, ili zahteva da se to radi. 

Ali, u Hrvatskoj se to desilo sa "Ranama" Srđana Dragojevića, koje su 1997. godine  prikazivane sa hrvatskim titlom - izazivajući salve smeha u gledalištu. 

Ta praksa je obustavljena, ali je pitanje nedavno aktuelizovano kada je Vijeće za elektroničke medije upozorilo televiziju RTL da filmove 
na srpskom jeziku mora prevoditi na hrvatski. RTL se pobunio i zapretio tužbom, Hrvatski audiovizuelni centar poručio da "filmove na jezicima nacionalnih manjina ne treba prevoditi" i da je zahtev Vijeća - nezakonit.

Sve je krenulo nakon što je RTL počeo da prikazuje filmove iz serijala Žikina dinastija i dosegao ogromnu delatnost. U toj televiziji su posebno besni što se Veće nije oglašavalo do sada iako je veliki broj srpskih filmova prikazivan na svim televizijama poslednjih godina.

RTL je u sredu za svaki slučaj titlovao izjavu trenera Hajduka, Bugarina Krasimira Balakova koju je on dao na nešto lošijem hrvatsko-bugarskom.

U temu titlova umešala se i Medijska organizacija Jugoistočne Evrope (SEEMO) koja je danas saopštila da je čudi upozorenje hrvatskog Veća za elektronske medije i  ocenila da bi "prevođenje sa srpskog na hrvatski i obrnuto, bilo isto što i prevođenje nemačkih filmova u Austriji, austrijskih filmova u Nemačkoj, ili argentinskih i kubanskih produkcija u Španiji". 

SEEMO citira izjavu hrvatskog lingviste Ive Žanića da je prevođenje sa srpskog na hrvatski "legalno ali i glupo", i da "filmove iz Srbije, Crne  Gore i, generalno, filmove iz bivše Jugoslavije treba izuzeti iz kategorije stranih filmova sa lingvističke tačke gledišta". 

SEEMO u saopštenju upozorava na dodatne troškove prevođenja koji bi nastali u slučaju da svi TV kanali u Hrvatskoj počnu da prevode filmove iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

"U slučaju javnog servisa, Hrvatske radiotelevizije (HRT), građani bi kroz pretplatu finansirali apsurdne prevode. Novac za titlovanje mogao  bi se upotrebiti za unapređenje sportskih ili političkih programa", naveo je SEEMO, uz ocenu da je kredibilitet Vijeća za elektronske medije  "ozbiljno umanjen" posle upozorenja stanici RTL. 

Direktor Instituta za srpski jezik Sreto Tanasić ocenio je za agenciju Beta da ne postoji jezička potreba za prevođenjem srpskih filmova na  hrvatski i hrvatskih filmova na srpski, "kao što nema ni stvarne potrebe da se to radi u slučaju književnih prevoda". 

"Znam da je (titlovanje srpskih filmova) izazivalo buru smeha u Hrvatskoj u radikalnija vremena. I sami su digli ruke od toga. Ali, sada je kriza, i to je opet dobra prilika da neko dobije pare na ime honorara za prevođenje", rekao je Tanasić. 

autor: ZM izvor: Beta/Novi magazin
Ostavi komentar Ostavi komentar >>
Ostavi komentar
Pročitajte i...
Preporuke prijatelja
NASLOVI
Zlatiborac
OTP banka lizing
Novi magazin- nedeljnik Medija centar Novinska agencija Beta societe AMSS side