14.06.2017 Beograd

Intervju Aldin Abazović: Vojni poraz neće biti i poraz Islamske države

Intervju Aldin Abazović: Vojni poraz neće biti i poraz Islamske države
Ono što je značajno zabilježiti u novoj objavi je jedna vrsta isprike, gdje kažu da se izvinjavaju što su zapostavili Balkan jer su bili prezauzeti, kaže Abazović i kao i važan segment ističe da se na balkanske zemlje gleda kao na zemlje sa slabim sigurnosnim aparatom

Nakon objave analitičara za terorizam, terorističke grupacije i Bliski istok Aldina Abazovića na Tviteru o najnovijim pretnjama Islamske države po pitanju bezbednosti zemalja u regionu, aktualizovana je tema delovanja islamskog ekstremizma na Balkanu i koliko su ove pretnje ozbiljne. O ovoj temi za Novi magazin ekskluzivno govori Abazović, čije je objavljivanje delova najnovijeg izdanja magazina ISIS-a izazvalo burne reakcije u regionu.

 

*Kada je reč o najnovijoj pretnji ISIS-a, mislite li da se ona razlikuje od prethodnih?

Ne, ona se uglavnom ne razlikuje od drugih koje su upućene ovim prostorima. Ono što je značajno zabilježiti u ovoj objavi jeste jedna vrsta isprike, gdje kažu da se izvinjavaju što su zapostavili Balkan jer su bili prezauzeti. Još jedan interesantan i jako važan segment je upozorenje balkanskim zemljama da se ne osjećaju tako sigurnim, aludirajući na najnovije napade u Francuskoj i Britaniji, te govoreći kako su to mnogo jače zemlje od naših, iz čega se može zaključiti da na balkanske zemlje gledaju kao na zemlje sa slabim sigurnosnim aparatom.

 

*Ima li islamski ekstremizam uporište na Balkanu? Kako se boriti protiv toga? Koji su njihovi glavni centri na Balkanu?

Kada govorimo o uporištu ekstremizma na Balkanu, moramo biti oprezni jer uslovi ovdje i na Bliskom istoku nisu isti. Smatram da trenutno nemaju veliko uporište upravo zbog mentaliteta većine ljudi sa ovih prostora. Naravno, svakako da simpatizera imaju, i to je činjenica.

Takođe, mislim da sigurnosne službe vrlo dobro znaju koji su ti ljudi. Glavno pitanje je koliko su, u stvari, voljni ići i preći taj prag između simpatizera i onog ko je spreman nešto poduzeti po tom pitanju. Boriti se protiv ekstremizma kao načina razmišljanja vrlo je teško, tu u mnogo većem kapacitetu moraju biti uključene i lokalne zajednice u suradnji sa sigurnosnim službama. Izolacija takvih ljudi ne doprinosi samoj rehabilitaciji, naprotiv, samo može da pogorša stanje. Sigurnosne agencije naših zemalja nisu dovoljno jake, bar ne trenutno, iako će vam oni reći drugačije.

Manjak ljudstva za monitoring onih koji se sumnjiče za širenje takve vrste propovjedanja, kao i manjak tehnologije za monitoring sajber prostora, čine naše zemlje pogodnim tlom. Kapaciteti se moraju pojačati da bismo mogli vršiti adekvatan nadzor nad ljudima koji šire te ideje, ali i tehnički kapaciteti da bi se mogle suzbiti onlajn zajednice koje radikalizuju ljude. Ovo drugo je posebno bitno jer se onlajn prostor sve više koristi u te svrhe, napadi se više ne planiraju po kućama i podrumima kao prije. Slobodno bih rekao da je danas onlajn prostor najznačajnije mjesto, ono na koje treba obratiti znatno više pažnje. Islamske zajednice koje još problem radikalizacije gledaju kao tabu temu moraju znatno više da sudjeluju u suzbijanju te pojave.

 

*Jesu li dešavanja u Siriji povezana sa Balkanom?

Naravno da jesu jer postoji znatan broj ljudi sa ovog prostora, kao i onih koji su porijeklom iz balkanskih zemalja koji su trenutno u Siriji. Kada uzmemo sve procjene od raznih agencija i studija koje su vršene od 2013. do 2015. godine, brojka ratnika sa balkanskog područja može se staviti na otprilike oko 800 ljudi. Zaista je nezahvalno procjenjivati tu brojku jer i mnoge sigurnosne agencije nemaju tačne podatke, a pogotovo zbog toga što su ti ljudi raspoređeni po raznim skupinama, dakle ne samo ISIS.

Zasigurno je poznato da su mnogi tamo poginuli, a bilo je brojnih takvih primjera u Bosni, a i u Srbiji. Za mnoge od njih, pogotovo one koji su trenutno u Islamskoj državi, ne zna se da li su živi ili ne. Uzimajući u obzir poslednje gubitke Islamske države na bojnom polju, mogu slobodno reći da brojka poginulih nije mala.

 

*Prema vašem mišljenju, zašto je veliki broj ljudi sa Balkana otišao da učestvuje u ratu u Siriji? Šta ih je privuklo? 

To su isti oni razlozi zbog kojih je mnogo veći broj ljudi otišao iz Francuske, Britanije i Belgije. Na ovim prostorima mislim da je najveću ulogu imala propaganda koja je dolazila iz Islamske države, a koja je dostupna svima na internetu u nekoliko klikova. Naravno, tu je pored propagande i određena doza solidarnosti s muslimanskim svijetom, mnogi su otišli s namjerom da “pomognu” muslimanima u tim zemljama, što sa tačke gledišta nekoga ko ima ekstremno gledanje na religiju i svijet zvuči u potpunosti opravdano. Najmanje je tu ekonomskih i socijalnih razloga jer imate slučajeve gdje su visoko obrazovani ljudi sa dobrim položajem u društvu otišli, tako da je mali broj slučajeva otišao iz nekog ekonomskog razloga.

 

*Šta povratnici iz Sirije očekuju kada se vrate? A šta dobiju?

Ne mogu reći šta oni očekuju jer to samo oni znaju, ali mogu da kažem šta otprilike dobiju kada se vrate. Prilikom povratka, te osobe su najčešće pod monitoringom, a nakon uvođenja zakona o kažnjavanju odlaska na strana ratišta, prvo što ih dočeka je zatvor, a zatim izolacija od lokalne zajednice. To nije dobro, te može samo potpomoći njihova radikalna uvjerenja.

Takve osobe nakon povratka u državu u zatvoru moraju imati konstantnu pomoć psihologa ili neke vrste savjetnika, a nakon povratka u zajednicu tu ulogu moraju da preuzmu lokalni imami, te ih ponovo integrišu u zajednicu, što u većini slučajeva nije tako. Malo se radi na deradikalizaciji jer šta ste postigli kada se ta osoba vrati kući i totalno je izolovana? Dobili ste veći gnjev i osjećaj izolovanosti. Logično je da će ta osoba ponovo potražiti društvo istomišljenika jer drugog izbora nema.

Socijalne ustanove moraju pružiti pomoć i porodicama takvih ljudi jer ni taj aspekt ne treba zanemariti.

 

*Kako ocenjujete trenutna dešavanja u Siriji?

Očito je da je Islamska država već poražena na samom bojištu, te je samo pitanje vremena kada će i posljednji dio teritorije Iraka i Sirije biti van njihove kontrole. No, kada govorimo o Islamskoj državi mnogi se varaju ako misle da samim vojnim porazom prestaje postojanje te tvorevine. Svakako da vojni slom predstavlja veliki uspjeh, međutim iako poražena vojno, takva vrsta ideologije će nastaviti da postoji, te će samo promijeniti svoj oblik djelovanja na gerilski, koristeći manje grupice ljudi i razne vrste terorističkih akata.

Ne smijemo zaboraviti da je na samom početku prilikom zauzimanja Raqqe i Mosula ISIS dočekan raširenih ruku od stanovništva ta dva glavna grada oko kojih se danas vode žestoke borbe. Važno je spomenuti i sposobnost same grupe da svoje djelovanje brzo prenese u druge zemlje, pa tako danas imate ogranke ISIS-a u Avganistanu, na Filipinima, u Egiptu kao i u mnogim drugim zemljama od Afrike do Azije. To je značajno iz dva razloga.

Prvi razlog je što to pokazuje veliku fleksibilnost grupe, te da ona ne zavisi umnogome od teritorija koje drži. U suštini, sposobni su organizovati se u svakoj državi gdje imaju plodno tlo za djelovanje ekstremističkih organizacija. Drugo je da to dokazuje da imaju finansijsku podršku izvana jer svaka takva seoba iziskuje određena finansijska sredstva.

Kada govorimo o Siriji važno je spomenuti i Tahrir el Šam, odnosno Al Kaidu u Siriji, koja pored ISIS-a, po mom mišljenju, predstavlja drugu po veličini opasnost po region Bliskog istoka, pa i šire. Uzimajući u obzir da su trenutno najveća i najorganizovanija pobunjenička skupina u Siriji, te da mnogi još ne pridaju veliku pažnju njihovom djelovanju u budućnosti, to može da bude vrlo opasno.

autor: I. Pejčić izvor: Novi magazin
Ostavi komentar Ostavi komentar >>
Ostavi komentar
Preporuke prijatelja
Novi magazin- nedeljnik Medija centar Novinska agencija Beta AMSS side