09.08.2017 Beograd

Intervju Duško Marković: Možemo biti lider na zapadnom Balkanu

Intervju Duško Marković: Možemo biti lider na zapadnom Balkanu Foto: Vlada Crne Gore / Saša Matić
Nikada više se iza naših leđa neće odlučivati o sudbini naše države. Jednom zavazda, zatvorili smo tu nesrećnu stranicu naše istorije. Iz svega ovoga jasno je da naše članstvo u NATO nije upereno ni protiv koga već je rezultat naše strateške procjene da na ovaj način trajno obezbjeđujemo nezavisnost naše države, kaže u ekskluzivnom intervjuu Novom magazinu premijer Crne Gore Duško Marković

Razgovarali: Nadežda Gaće i Mijat Lakićević

 

Posjeta potpredsjednika Sjedinjenih Američkih Država Majka Pensa i Samit Jadranske povelje najvažniji su politički događaji u Crnoj Gori od obnove naše nezavisnosti. Činjenica da su Sjedinjene Američke Države odlučile da nam ukažu čast dolaskom ovako visokog gosta nepuna dva mjeseca nakon našeg učlanjenja u NATO, jasna je potvrda čvrstih veza i strateškog partnerstva naše dvije zemlje, ali i logičan slijed civilizacijskogizbora Crne Gore – pripadnosti zapadnom sistemu vrijednosti. Pored toga, kao što sam rekao na Samitu, posjeta Majka Pensa Crnoj Gori ima i širi značaj, koji prevazilazi okvire jedne zemlje. To je dokazčvrstine i trajnosti transatlantske veze, kao i evroatlantske perspektive Zapadnog Balkana, kaže za Novi magazin Duško Marković, predsednik Vlade Crne Gore.

Prema njegovim rečima, Samit, organizovan prvi put na nivou šefova država i vlada, poslao je snažne poruke jedinstva oko integracionih ciljeva i dao novi zamajac regionalnoj saradnji u oblasti bezbjednosti i šire: “Prisustvo potpredsjednika Pensa na Samitu signal je da je nova američka administracija posvećena evroatlantskoj perspektivi regiona Zapadnog Balkana, ali da istovremeno promoviše regionalnu saradnju u dostizanju ovog cilja.

Crna Gora je nakon ovih događaja sebe pozicionirala na međunarodnoj mapi na jedan novi način. Kao što je to ocijenio potpredsjednik Pens, Crna Gora je vodeća zemlja regiona u pitanjima očuvanja mira i bezbjednosti na Zapadnom Balkanu. Zaslužili smo tu poziciju posvećenim i odgovornim radom u prethodnoj deceniji, a ocjena američkog potpredsjednika vjerujem da je proistekla i iz činjenice da mi nemamo otvorenih pitanja sa susjedima i da snažno promovišemo dijalog kao jedini put za rješavanje nesuglasica.”

 

 

*Iako ste i na Samitu govorili o tome, ipak, šta za Crnu Goru znači ulazak u NATO? Zašto se Crna Gora odlučila za taj potez u svojoj spoljnoj politici?

Više puta u prethodnih nekoliko mjeseci ocijenio sam da je za Crnu Goru članstvo u NATO-u – istorijski događaj. Podvukao sam to i 5. juna u Vašingtonu prilikom predaje našeg ratifikacionog dokumenta visokim zvaničnicima Stejt departmenta, čime je Crna Gora zvanično postala član Alijanse. Zašto potenciram da je ovaj događaj za Crnu Goru od istorijskog značaja?

Otkad postoje, Crna Gora i Crnogorci, kao i svi ostali koji su živjeli na njenoj teritoriji, za to prirodno pravo da imaju sopstvenu državu, da budu svoji na svome, da sami odlučuju o tome kako će živjeti, plaćali su najskuplju cijenu.

Već sam govorio o tome: istorija nas uči da su Pravo i Pravda često posustajali u sudaru sa pragmatikom politike i logikom interesa velikih i moćnih.

Mi u Crnoj Gorini nikada ne smijemo zaboraviti kakvu smo strašnu cijenu platili prije jednog vijeka, kada su za stolom Mirovne konferencije u Parizu, iako su i Pravo i Pravda, i žrtva i stradanje, bili na našoj strani – nestali i Crna Gora i crnogorska država.

Gotovo cio jedan vijek bio je potreban da osvane 21. maj 2006; da međunarodna zajednica ponovo prizna pravo Crne Gore na nezavisnost.

Prošle su decenije dok u Crnoj Gori nije stasala generacija koja je naučila istorijsku lekciju da bez mudrosti i strpljenja nezavisnost ne može biti obnovljena! Generacija koja je razumjela da nezavisnost jedne male zemlje i jednog nejakog naroda nije data jednom za svagda. Da je dugoročna garancija nezavisnosti ravnopravno mjesto te zemlje u društvu i za stolom gdje veliki i moćni donose odluke. Dobili smo to mjesto, kao 29. članica najmoćnijeg saveza današnjice: Sjevernoatlantske alijanse.

Nikada se više iza naših leđa neće odlučivati o sudbini naše države. Jednom zavazda zatvorili smo tu nesrećnu stranicu naše istorije. Iz svega ovoga jasno je da naše članstvo u NATO nije upereno ni protiv koga već je rezultat naše strateške procjene da na ovaj način trajno obezbjeđujemo nezavisnost naše države.

Eto, to me motivisalo da ulazak Crne Gore u NATO ocijenim istorijski važnim događajem za moju zemlju.

 

*U Srbiji se često govori da je većina građana protiv ulaska u NATO, ako se ne varamo i u Crnoj Gori su bili jaki otpori, a i danas su. Kako je to prevaziđeno?

Otpori postoje, istina danas manje nego juče, ali ne bih ulazio u analizu njihovog nastanka niti bih govorio o njihovim nosiocima. Javnosti je to više nego poznato.

Radije bih podsjetio šta su još bili naši motivi da se opredijelimo za evroatlantske i evropske integracije. Prije svega, da našu bezbjednu, zajedničku kuću do kraja uredimo po mjeri najviših demokratskih i ekonomskih standarda razvijene Evrope, njegujući i ono što su tradicionalne vrijednosti crnogorskog društva. Nadalje, da gradimo sistem koji će pružati jednaku šansu svima da uspiju; da zakoni važe jednako za sve; da ekonomski ambijent pruži priliku svakom građaninu i svakoj porodici da podignu životni standard na viši nivo; da mladi ljudi vide jasnu perspektivu za svoju budućnost u Crnoj Gori; da prevaziđemo naslijeđene i nove podjele koje uzimaju snagu crnogorskom društvu.

Kao što sam nedavno istakao, na proslavi 11. godišnjice obnovljene nezavisnosti prvi put u istoriji Crna Gora ima priliku da se u potpunosti posveti tim ciljevima. Da ujedini sve potencijale. Da se svim snagama okrene razvoju. Da po svemu bude lider na Zapadnom Balkanu!

 

*Kakav je u Crnoj Gori odnos prema Evropskoj uniji? U Srbiji prema nekim istraživanjima čak i pada podrška tom procesu, kako je u Crnoj Gori i kada bi, po vašem mišljenju, Crna Gora mogla da postane članica EU?

Crnogorska javnost je u kontinuitetu, po svim istraživanjima, nesporno većinski opredijeljena za članstvo u EU. Ta podrška varira u nekoliko procenata, čak i do dvotrećinske većine, što govori da su naši građani dobro razumjeli kakve sve prednosti donosi članstvo u EU. Upravo se navršilo pet godina od kada smo formalno počeli pregovarački proces sa Briselom i do ovog trenutka imamo 28 otvorenih poglavlja od ukupno 33 i tri privremeno zatvorena. Cijenimo da je to otprilike polovina obavljenog posla.

Treba imati u vidu da smo u tih pet godina paralelno vodili dva zahtjevna pregovaračka procesa, sa NATO i EU, što je za našu administraciju bio ogroman izazov. Sada se svim kapacitetima fokusiramo na pregovore sa EU i vjerujem da je realna naša procjena da u narednih pet godina ceo proces možemo dovesti do kraja.

 

*Kako ste rešili odnose sa Albancima, da li su oni integrisani u crnogorsko društvo?

Crna Gora nikada nije imala problema ni sa jednom manjinom, pa samim tim nije bilo potrebe da rješavamo odnose, kako ste naveli u pitanju. Albanci vjekovima žive u Crnoj Gori i uvijek su doprinosili ostvarivanju državnih interesa. Našu državu, takođe vjekovima, krasi multietnički i multikonfesionalni sklad, na šta smo zaista ponosni i ističemo to kao veoma važnu karakteristiku naše države.

Albanci u Crnoj Gori imaju sva prava koja manjinama garantuju i nacionalni zakoni, ali i međunarodni propisi, a pokrivaju i vrlo odgovorne funkcije u državi, uključujući i ministarsku u Vladi.

 

Ceo intervju pročitajte u nedeljniku

izvor: Novi magazin
Ostavi komentar Ostavi komentar >>
Ostavi komentar
Preporuke prijatelja
Novi magazin- nedeljnik Medija centar Novinska agencija Beta societe AMSS side Zemunske kapije bmw