U ovoj akciji stradalo je 88 Srba: 46 vojnika, 6 milicionera i 36 civila – uglavnom starijih od 60 godina, a među žrtvama je bilo 17 žena.
Hrvatska je po završenoj akciji predala srpskoj strani 52 tela.
Pripadnici UNPROFOR-a su, nakon što su u direktnoj borbi ušli u ovo područje, izvukli još 18 tela. Dva leša su izvukli pripadnici SVK, a jedno telo je pronađeno u aprilu 1994. godine.
U maju 2000. istražioci Haškog tribunala pronalaze još 11 leševa skrivenih u jednoj septičkoj jami. Od ukupno 84 pronađena posmrtna ostatka, još je sedam ostalo neidentifikovano. Na listi nestalih vodi još 11 lica, među njima 7 civila prosječne starosti 71 godinu, od kojih su 4 žene, navodi Veritas.
U ovoj akciji ranjenika uopšte nije bilo. Upravo ta činjenica i rezultati pregleda tijela na srpskoj strani (razbijene lubanje, mnogobrojne prostrelne rane iz neposredne blizine, odsječeni dijelovi tijela, živi bacani u vatru) upućuju na zaključak da se radilo o sistematskom ubijanju zarobljenih i ranjenih.
Sva tri sela su opljačkana a zatim sravnjena sa zemljom po sistemu „spržene zemlje“.
Komadant UNPROFOR-a, general Žan Kot, 19. septembra 1991, posle kompletnog obilaska ovih sela, izjavljuje: “Nisam našao znakova života, ni ljudi, ni životinja, u nekoliko sela kroz koja smo danas prošli. Razaranje je potpuno, sistematsko i namjerno”.
Za zločine počinjene u ovoj akciji Tužilaštvo Haškog tribunala optužilo je trojicu hrvatskih generala Rahima Ademija, Janka Bobetka i Mirka Norca, dok je istraga protiv Petra Stipetića obustavljena pošto je, po rečima glavne tužiteljice, uspio dokazati “paralelnu liniju komandovanja”.
Bobetku zbog bolesti optužnica nije ni uručena, a od izručenja Hagu spasila ga je smrt u aprilu 2003. godine. Predmet Ademi/Norac Haški tribunal je, u septembru 2005, prebacio u nadležnost hrvatskog pravosuđa.
Domaća optužnica ih je teretila za ubistvo 28 civila i 5 vojnika, te za uništavanje 300 različitih objekata, kompletno ubijanje stoke i trovanje bunara.
Županijski sud u Zagrebu, u maju 2008, optuženog Ademija, vršioca dužnosti komadanta Zbornog područja Gospić, oslobađa svih optužbi, a optuženog Norca, komadanta operacije „Džep ‘93“, proglašava krivim za nesprečavanje, a time i za podržavanje i ohrabrivanje ubistava 4 civila i pljačkanje imovine te ubijanje i mučenje po jednog ratnog zarobljenika, i osuđuje ga na jedinstvenu kaznu zatvora od sedam godina, koju mu je Vrhovni sud smanjio na šest godina, naveo je Veritas.