17.11.2019 Beograd

Dragan Markovina: S Malim Schengenom i Macronom zaokružili smo čitav krug

Dragan Markovina: S Malim Schengenom i Macronom zaokružili smo čitav krug Foto: Novi magazin / Đurađ Šimić
Izokrenuta logika neoliberalnog kapitalizma, po kojoj treba dopustiti maksimalnu slobodu kretanja robe, a istovremeno potpuno dokinuti slobodu kretanja ljudi, dugoročno je, čak i uz upotrebu nasilja potpuno neodrživa. I stoga je apsolutno nejasno zbog čega svi skupa pristajemo na to da igramo ikakvu ulogu u toj vrsti politike

Kako se dalekom i velikom danas čini utopijska vizija uglednog ekonomiste i ljevičara Branka Horvata, koji je još u drugoj polovici devedesetih objašnjavao nužnost utemeljenja neke vrste Balkanske unije, država između kojih bi slobodno kolali ljudi i trgovina. Kako ljudi i inače kratko pamte, a u današnje vrijeme ta je činjenica dodatno naglašena, vjerovatno se mnogi i ne sjećaju Horvata, njegovih proročanskih knjiga iz osamdesetih, činjenice da je bio u užem krugu za Nobelovu nagradu iz ekonomije, utopijskih pokušaja sa osnivanjem UJDI-ja i kasnije SDU-a u Hrvatskoj, a na koncu i ove zdravorazumske poslijeratne ideje.

Upravo činjenica da je to što je predlagao bilo sasvim logično i zapravo je govorilo o besmislenosti raspada zemlje i ratova koji su uslijedili nakon toga, kvalificirala ga je za to da ga se u medijima ismijava ili naprosto ignorira.

Međutim, sada kada je praktično u samo dva dana razmaka francuski predsjednik Macron skoro pa obznanio kako preostale zemlje Balkana ne trebaju računati na članstvo u Europskoj uniji, da bi onda te iste zemlje sudjelovale na razgovorima o Malom Schengenu, stvari više nisu toliko smiješne. Napravili smo tako čitav krug, vrativši se na početak s pitanjem zbog čega je uopće bio potreban raspad

Jugoslavije, a još više rat?

Jasno je kako na ovo pitanje ne možemo ponuditi jednoznačan i jednostavan odgovor, ali možemo odgovoriti na ono o posljedicama. One su opća deindustrijalizacija, osiromašenje, depopulacija i pretvaranje u kolonijalne zemlje krupnog kapitala, koje sada pod patronatom tog istog kapitala i njegovih političkih predstavnika pokušavaju dogovoriti ono što su imali za vrijeme jugoslavenskog perioda, a to su slobodan protok ljudi i robe. Sa bitnom razlikom da su iz toga izuzete Slovenija i Hrvatska, ali je priključena Albanija. Drugim riječima, dvije najveće vrijednosti koje je Jugoslavija ostavila u nasljeđe, a to su postojanje samosvijesti i realne samostalnosti, s jedne strane, te činjenica da kroz ove prostore prvi put nije prolazila granica civilizacija, sa druge, otpremljene su u prošlost, uz punu podršku većine ovdašnjih građana.

Treba odmah jasno reći da će se ovi krajevi, ukoliko se ovaj scenarij ostvari, planski ostaviti u trajnoj političkoj nestabilnosti i u predsoblju zapadnog svijeta, čija će jedina svrha biti da nastave biti kolonije i ostvaruju političke i antihumane ciljeve zapadne Europe, poput onih da se između Hrvatske i Bosne i Hercegovine podigne policijski zid usmjeren protiv izbjeglica, o kojima će briga biti prepuštena ionako nefunkcionalnim zemljama Zapadnog Balkana.

Ironija sudbine je da ovo pišem neposredno po obilježavanju 30. godišnjice pada Berlinskog zida, budući da od javno proklamiranih ideja slobode kretanja i sličnih nije ostao kamen na kamenu, samo što to nitko ne želi javno reći.

Izokrenuta logika neoliberalnog kapitalizma, po kojoj treba dopustiti maksimalnu slobodu kretanja robe, a istovremeno potpuno dokinuti slobodu kretanja ljudi, dugoročno je, čak i uz upotrebu nasilja, potpuno neodrživa. I stoga je apsolutno nejasno zbog čega svi skupa pristajemo na to da igramo ikakvu ulogu u toj vrsti politike.

 

CINIZAM: Kao dio objašnjenja zbog čega je to tako, pored već spomenutog gubitka samopoštovanja, mogu navesti to da nam je ta vrsta cinizma i te kako poznata, budući da ga ionako sami prakticiramo u ovim postjugoslavenskim zemljama. Naime, unatoč tome što smo uspostavili slobodnu trgovinu i izgradili, barem deklarativno, normalne međudržavne odnose, jedino polje na kojem tu slobodu želimo suspendirati jeste ono kulturno. Dok se prehrambenim proizvodima slobodno trguje, na svaki se mogući način želi suspendirati i otežava uspostavljanje jedinstvenog tržišta knjiga, jednako kao što se podižu obrve na svaki oblik suradnje u vrhunskoj kulturi ili na puki zaključak kako govorimo istim jezikom.

Jasno je, naravno, zašto je to tako. Nakon što su sve drugo srušili i sveli vlastite države na status kolonije, jedino što je nacionalistima preostalo jeste uzgajanje mita o vlastitoj posebnosti, u čemu osim njih sudjeluje i koalicija antitalenata na svim poljima, koji bi u normalnim okolnostima funkcioniranja jedinstvenog kulturnog prostora bili svedeni na realnu mjeru beznačajnosti. Tragedija ovih nastojanja je u tome što će ona svakako ostati neuspješna na duge staze, ali će još neko vrijeme nastaviti uništavati perspektivu novih generacija i ubrzavati njihov masovni odlazak odavde.

Ili, da parafraziram Picaferaja iz Smojinog legendarnog Velog mista, kojeg je sjajno utjelovio Ljubo Kapor: “Plakat ćete vi za Auštrijom!”. Rekao je to vidjevši sumanutu euforiju koja je pratila nestanak jednog svijeta, što bi se u aktualnim okolnostima lako moglo prevesti na to da ćemo plakati za ljudima poput Branka Horvata i zemljom čije je ime subverzivno i spomenuti.

autor: VV izvor: Novi magazin
Ostavi komentar Ostavi komentar >>
Ostavi komentar
Pročitajte i...
  • Dragan Markovina: Srećan ti rođendan, Republiko Dragan Markovina: Srećan ti rođendan, Republiko

    Zemlja koja je stvorena u Jajcu 29. novembra 1943. imala je, svi smo toga bolno svjesni, mnoge promašaje i ugrađeni rok trajanja, ali je nastala kao plod zajedničke borbe jugoslavenskih naroda, na ispravnoj strani povijesti, sa snovima o pravednom i modernom društvu, što su činjenice na koje moramo biti ponosni, uzimajući najbolje od njenog nasljeđa za budućnost i odbacujući najgore

  • Dimitrije Boarov: SPS i ne kreči Dimitrije Boarov: SPS i ne kreči

    Pita me jedan prijatelj, stari simpatizer SPS-a, zašto sam ja u novinskim napisima toliko “upro” protiv Dačića i SPS-a.

  • Dragan Markovina: Samo se društva bez budućnosti opsesivno bave prošlošću Dragan Markovina: Samo se društva bez budućnosti opsesivno bave prošlošću

    Ovaj tekst pišem točno na godišnjicu pada Vukovara i utemeljenja Herceg-Bosne. Obje ove stvari rezultirale su apsolutnim civilizacijskim potonućem koje je, ne samo u fizičkom smislu, gotovo u potpunosti uništilo dva predivna grada koji su predstavljali ogledan primjer zajedničkog življenja i nekog jugoslavenskog osjećaja, Vukovara i Mostara

  • Dimitrije Boarov: Srbija pluta ka Aziji Dimitrije Boarov: Srbija pluta ka Aziji

    Naizgled, Srbija nezadrživo pluta ka Aziji, to jest ka Ruskoj Federaciji i Putinovoj Evroazijskoj uniji. Posle Makronove kočnice za proširenje EU, dok se, navodno, sama Evropa ne reformiše, palo je u Moskvi i potpisivanje trgovinskog sporazuma Srbije sa praznom imitacijom evropske ekonomske zajednice. Srpski rusofili i notorni evroskeptici u Beogradu, podjednako raspoređeni u vlasti i opoziciji, čini se da likuju.

  • Mijat Lakićević: Vučićev najbolji neprijatelj Mijat Lakićević: Vučićev najbolji neprijatelj

    Kada bi ga sam pravio, Vučić sebi ne bi mogao da smisli boljeg neprijatelja od Vuka Jeremića. To je za njega prosto idealan protivnik.

  • Dimitrije Boarov: Predizborni ili Singapurski model Dimitrije Boarov: Predizborni ili Singapurski model

    Vidim da se rasprava oko najavljenog povećanja plata u javnom sektoru za osam do 15 odsto u idućoj godini počela “produbljavati” iako je većini običnih posmatrača prilično jasno da je reč o predizbornom poklonu vlasti svojoj biračkoj bazi, pretežno povezanoj sa državnom službom.

  • Dimitrije Boarov: U čast guvernera Avramovića Dimitrije Boarov: U čast guvernera Avramovića

    Rekao bih da se napokon i Srpska akademija nauka na neki način “odužila” svom pokojnom dopisnom članu Dragoslavu Avramoviću, čuvenom guverneru NBS, koji je 24. januara 1994. u jednom danu zaustavio fantastičnu hiperinflaciju u SR Jugoslaviji, koja je dostigla brzinu od preko 62 odsto rasta cena dnevno.

Preporuke prijatelja
novinarnica svuda
Zlatiborac
OTP banka lizing
Novi magazin- nedeljnik Medija centar Novinska agencija Beta AMSS side