Poslednji Junkerov govor o stanju u Uniji dolazi pred evropske izbore u maju 2019. i u kontekstu tekuće debate o budućnosti EU sa 27 članica, nakon Bregzita u martu. I ovogodišnji Junkerov govor pratiće predlozi koji treba da donesu pozitivne rezultate građanima pred samit u rumunskom gradu Sibiu i da otvore put za široku debatu u pripremama za evropske izbore.
Govor o stanju Unije označava početak dijaloga sa Evropskim parlamentom i Savetom u vezi godišnjeg programa rada Komisije a prati ga debata u Parlamentu, navela je Evropska komisija. Prvi govor o stanju Unije održao je tadašnji predsednik Komisije Žoze Manuel Barozo 2010, nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora.
Junkerove pripreme za govor o stanju Unije počele su još u julu, kada je počelo prikupljanje materijala od komesara, iz kabineta, generalnih direktorata, ambasadora EU.
Zatim je krajem avgusta održan dvodnevni seminar sa koledžom komesara na kome se razgovaralo o izazovima i prioritetima u predstojećoj godini. Tokom rada na nacrtu govora Junker se konsultuje i van EK, sa evropskim liderima, konferencijom predsednika i političkim grupama u Evropskom parlamentu, ambasadorima u EU i stalnim predstavnicima, kao i vodećim evropskim tink-tenkovima.
Briselski portal EURACTIV ranije je pisao da izlazak Britanije iz EU nije bio tema razgovora evropskih komesara tokom priprema za Junkerov govor, uz ogradu da to može da promeni. Tada je navedeno da su među pitanjma koja su otvorena bili raspodela kompetencija između Brisela i članica, trgovina, migracije, energetika, klimatske promene.
Španski dnevnik Pais piše da će u centru Junkerovog govora biti "prava" evropska granična politika i nova ovlašćenja za Fronteks koja su do sada imale samo nacionalne vlade. U prošlogodišnjem govoru Junker je predstavio svoju viziju EU do 2025. i mapu puta do "ujedinjenije, jače i demokratskije Unije".
Taj govor pratile su konkretne inicijative na polju trgovine, sajber bezbednosti, zaštite podataka... Na bazi tog obraćanja, nacionalni lideri sreli su se u Talinu u septembru 2017. i dogovorili o "liderskoj agendi" - listi najvažnijih pitanja i izazova za koje treba da se nađe rešenje pred izbore za Evropski parlament u maju 2019.
Očekuje se da na samitu u rumunskom gradu Sibiu 9. maja 2019. nacionalni lideri označe "kulminaciju tog procesa sa obnovljenom posvećenošću Uniji koja isporučuje rešenja za pitanja koja se stvarno tiču ljudi".
Kada je reč o regionu, u godišnjem obraćanju o stanju Unije 2017. Junker je rekao da do kraja mandata sadašnje EK neće biti ispunjeni uslovi za ulazak neke zemlje Zapadnog Balkana u članstvo EU ali je i istakao da će "idućih godina EU imati više od 27 država članica".
Muškarac otpušten sa posla otvorio je vatru u skladištu u predgrađu Čikaga i ubio pet kolega i ranio pet policajaca pre nego što je ubijen.
Hiljade pristalica albanske opozicije sukobilo se danas policijom tokom protesta protiv, kako tvrde, korumpirane i neefikasne vlade, na kom su zatraženi ostavka vlade i vanredni izbori.
Pobeda nad džihadistima Islamske države biće proglašena "u narednih par dana", rekao je danas jedan od komandanata Sirijskih demokratskih snaga, arapsko-kurdske koalicije koja je uz podršku SAD bori na istoku Sirije.
Kolumbijski predsednik Ivan Duke obećao je opozicionom lideru Venecuele Huanu Gvaidu, samoproglašenom predsedniku države, da će ga "odlučno" podržati da bi humanitarna pomoć ušla u Venecuelu.
Nemačka kancelarka Angela Merkel rekla je danas u Minhenu da je ukidanje Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) loša stvar, ali i primer kako o evropskoj bezbednosti odlučuju druge zemlje.
Član Politbiroa vladajuće Komunističke partije Kine Jang Đieči rekao je danas da Peking nije zainteresovan za priključivanje proširenoj verziji hladnoratovskog američko-ruskog Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF), iz kog su istupili najpre Vašington a zatim i Moskva.
London i Moskva nastavili su danas diplomatski dijalog prekinut pre 11 meseci posle afere trovanja bivšeg špijuna Sergeja Skripalja i njegove ćerke Julije, ali su na prvom sastanku istaknute i nesuglasice između dve zemlje.
Nigerijska izborna komisija je saopštila da su predsednički izbori, zakazani za danas, odloženi do 23. februara a kao razlog su navedeni neprecizirani "izazovi".
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov odgovorio je danas, obraćajući se na Međunarodnoj bezbednosnoj koferenciji u Minhenu, na primedbe britanskog ministra odbrane Gevina Vilijamson, kojeg je nazvao "ministrom rata", javila je agencija AP.