Lavrov je, na zajedničkoj konferenciji za novinare, posle sastanka s turskim kolegom Mevlutom Čavušogluom u mediteranskom gradu Alanji, rekao da će Rusija nastaviti da ulaže napore kako bi omogućila dostavljanje humanitarne pomoći Alepu, prenosi Rojters.
Ruski ministar je istakao da Moskva i Damask ne stoje iza vazdušnog napada na severu Sirije u kom su poginula četiri turska vojnika.
“S tim nemaju veze ni ruske, niti sirijske vazduhoplovne snage”, istakao je Lavrov, preneo je AFP.
Čavušoglu je rekao da se sa Lavrovim saglasio o potrebi za primirjem u Alepu i ostalim delovima Sirije, ali je napomenuo da je stav turske o sirijskom predsedniku Bašaru al-Asadu jasan.
Rusija je glavni Asadov prodržavalac, dok Turska podržava pobunjenike koji se bore da ga zbace s vlasti, navodi britanska agencija, dodajući da se pobunjenici nalaze pod opsadom u istočnom Alepu nakon brzog napredovanja sirijskih vladinih snaga koje ih je dovelo do ivice poraza.
Ni Moskva ni Damask nisu odgovorni za pogibiju turskih vojnika
Lavrov je izjavio danas da ni Moskva ni vlada u Damasku nisu odgovorne za napad u kojem su prošle nedelje na severu Sirije poginula četvorica turskih vojnika, za šta je Ankara optužila sirijsku vojsku.
Lavrov je na konferenciji za novinare, posle sastanka sa šefom turske diplomatije Mevlutom Čavušogluom u turskom gradu Alanji, rekao da “ni ruski ni sirijski avioni nisu izveli napad u kojem su 24. novembra poginuli turski vojnici”.
“Moramo poboljšati koordinaciju i usredsrediti se na borbu protiv terorista. Rusija je koordinirala svoje akcije sa koalicijom na čelu sa SAD, čiji je deo i Turska, kako bi se izbegli nepredviđeni incidenti”, naveo je Lavrov, dodavši da će Moskva nastaviti da podržava sirijsku vladu sve dok Alep ne bude “očišćen od terorista”.
On je dodao da bi “imalo smisla” proveriti čiji su avioni leteli u vreme napada na oblast Al-Bab, gde su poginuli turski vojnici.
Turske vlasti su, neposredno posle bombardovanja Al-Baba, za taj napad direktno optužili sirijsku vojsku, prvi put otkako je Ankara u avgustu započela ofanzivu na severu Sirije.
Ankara je, međutim, posle otopljavanja odnosa sa Moskvom donekle ublažila retoriku protiv sirijskog predsednika Bašara el Asada i pojačala borbu protiv džihadista Islamske države i kurdskih jedinica u Siriji, ocenjuje agencija Frans pres.
Čavušoglu je naveo da njegova zemlja i Rusije žele prekid vatre u Siriji, posebno u Alepu, kao i da su “saglasne da je primirje neophodno da bi se okončalo krvoproliće i isporučila humanitarna pomoć civilima”.
“Džihadiste Islamske države danas je moguće uništiti, ali ako nema političkog rešenja za krizu u Siriji, ako nema nacionalnog jedinstva i teritorijalnog integriteta, sutra će se pojaviti neka druga ekstremistička grupa”, kazao je Čavušoglu.
On je dodao da je “poznat” stav turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana o Asadu, koga Ankara, kako je naveo, smatra odgovornim za smrt 600.000 ljudi, ali je ocenio i da je “moguće istovremeno imati i različita mišljenja i zajedničke ciljeve”.
“Naši zajednički ciljevi su prekid vatre, isporuka humanitarne pomoći i političko rešenje krize. U tome se slažemo sa Rusijom”, kazao je Čavušoglu.
Čavušoglu i Lavrov su se takođe saglasili da je neophodno “produbiti međusobnu saradnju” i da što pre mora doći do pune normalizacije odnosa.
Očekujemo da Tramp ne ponavlja greške prethodnika
Moskva se nada da administracija Donalda Trampa neće ponavljati greške svojih prethodnika koji su uništili bilateralne odnose Rusije i SAD, kazao je u intervjuu italijanskom listu “Korijere dela sera” ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, a prenosi Tass.
“Očekujemo da nova administracija ne ponavlja greške svojih prethodnika koji su namerno uništili rusko-američke odnose. Naravno, pozitivni smo u vezi sa namerom Donalda Trampa da razvije saradnju između naše dve zemlje, koju je pokazao tokom predsedničke kampanje”, rekao je Lavrov.
On je dodao da je Rusija uvek otvorena za iskreni i pragmatični dijalog sa SAD o svim globalnim i bilateralnim pitanjima na bazi “principa uzajamnog poštovanja, jednakosti, uzimanja u obzir interesa jedne i druge strane i nemešanja u domaće stvari”.

