Tači: Odazvaću se pozivu Specijalnog tužilaštva ako ga bude

21.1.2019.

Ako takav zahtev bude stigao i meni, ja ću uz punu transparentnost odgovoriti i pozivam i druge da se odazovu (pozivima)“, kazao je Tači tokom današnje konferencije za medije posle susreta sa kopredsedavajaućim Državne delegacije Kosova u dijalogu sa Srbijom.

Specijalno tužilaštvo je počelo ispitivanje visokih oficira bivše Oslobodilačke vojske Kosova koji su pomenuti u izveštaju švajcarskog senatora Dika Martija i koji je i zvaničan dokument Saveta Evrope.

U njegovom izveštaju o navodnim zločinima kosovski predsednik se pominje više od 20 puta.

Do sada su u Specijalnom tužilaštvu izjave davali komandanti Operativnih zona Drenice i Lapa, Sami Ljuštaku i Rustem Mustafa Remi, predsednik Vojnog suda OVK, Sokolj Dobruna, dok se narednih dana  očekuje da budu ispitano i nekoliko drugih oficira nižeg ranga.

 

Posle potpisivanja sporazuma sa Srbijom otvorićemo ambasadu u Moskvi

Hašim Tači izjavio je da će nakon potpisivanja sporazuma o normalizaciji odnosa sa Srbijom, Kosovo otvoriti ambasadu u Rusiji.U intervjuu za bečki Kurir, Tači je rekao da sporazum sa Srbijom bez priznanja Kosova i članstva u UN “ne bi imao smisla”.

“Radim na tome da obezbedimo Kosovu stolicu u UN i da bude priznato na globalnom nivou. Imamo veliku podršku SAD, posebno od Donalda Trampa ali i prihvatanje od Rusije, ako imamo sveobuhvatan sporazum. To je u prošlosti nedostajalo. Sada je povoljan trenutak na međunarodnom planu. Ako je sporazum prihvatljiv za EU, SAD i Rusiju, to bi značilo globalnu podršku”, kazao je Tači.

Navodeći da je sporazum Srbije i Kosova “apsolutno neophodan”, Tači je ocenio da je postizanje takvog sporazuma “teško ali ne i nemoguće”.

“Nikada više ne treba da bude rata između Albanaca i Srba. Mi želimo da postignemo sveobuhvatni sporazum. U celom regionu treba da prevlada mir. Mi želimo sveobuhvatni, a ne privremeni sporazum”, kazao je kosovski predsednik.

Govoreći o taksi od 100 odsto koju su prištinske vlasti uvele na uvoz proizvoda iz Srbije i Bosne i Hercegovine, Tači je rekao da je Kosovo “na ovaj ili onaj način bilo prinuđeno da preduzme mere”.

“Učinićemo sve da se dijalog ne otežava, ali Srbija ne sme da postavlja uslove za nastavak dijaloga. Verujem da će blokada biti ubrzo okončana”, kazao je Tači i izrazio nadu da će se vrlo brzo naći rešenje za nastavak dijaloga i da će biti usvojen sporazum koji će kako je rekao, biti prihvatljiv za obe strane i za međunarodnu zajednicu.

 

Rugova bio jedan od arhitekata pluralizma na Kosovu

Predsednik Kosova Hašim Tači ocenio je danas, povodom 13. godišnjice smrti prvog kosovskog predsednika Ibrahime Rugove, da je Rugova bio “jedan od arhitekata pluralizma na Kosovu i čovek dijaloga i angažovanja za jedinstvo”.

Kako je saopšteno iz kabineta predsednika Kosova, Tači je u Prištini položio venac na grob osnivača Demokratskog saveza Kosova i prvog kosovskog predsednika.

“Ibrahim Rugova je bio čoveka dijaloga, pregovora, unutrašnjih sporazuma, ali i sporazuma na međunarodnom nivou, ujedinjujućih angažovanja, maksimalnih napora za slobodu i nezavisnost Kosova. Danas odajem najviše državne počasti kao predsednik zemlje i kao njegov saradnik. Čast i poštovanje”, rekao je kosovski predsednik.

Ibrahim Rugova rođen je 1944. godine u blizini Istoka. Od ;decembra 1989. je bio na čelu Demokratskog saveza Kosova (DSK) a bio je u dva navrata predsednik samoproglašenog Kosova, od 1992. do 2000. i od 2002. do 2006. godine.

 

Tači predao pregovaračkom timu dokumenta o dosadašnjem toku dijaloga sa Srbijom

Predsednik Kosova Hašim Tači predao je danas kosovskom pregovaračkom timu izveštaj o dosadašnjem toku dijaloga o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije.Tači je, posle sastanka sa kopredsedavajućim tima Fatmirom Ljimajem i Špendom Ahmetijem, kazao da se radi o informativnom dokumentu koji treba da pomogne pregovaračkoj ekipi Kosova u ispunjavanju svojih obaveza.

“Dokument obuhvata specifična pitanja o kojima smo razgovarali u konačnoj fazi dijaloga, kao što je pitanje nestalih lica, pitanje raseljenih, kulturno nasleđe, pitanje imovine, prava manjinskih zajednica, povratak arheoloških artefakata. Takođe je zatraženo da se svi sporazumi postignuti u sklopu dijaloga od 2011. do 2015. sprovedu, kao deo sveobuhvatnog sporazuma”, kazao je Tači.

Po njegovim rečima, cilj državne delegacije Kosova je da narednih nedelja i meseci postigne “sveobuhvatni, pravno obavezujući sporazum na međunarodnom planu” koji garantuje učlanjenje Kosova u UN i priznanje od strane Srbije.

“To znači da više nikada neće biti rata između Kosova i Srbije, granice će biti u skladu sa evropskim standardima, Kosovo će ostati multietničko, isto kao i Srbija”, rekao je Tači na konferenciji za novinare, dodajući da je uz velike poteškoće tako nešto moguće postići.

On je rekao da garantuje da će na kraju i Gazivode, Severna Mitrovica i Trepča biti deo Kosova, kao i da i dalje veruje da će se konačnim sporazumom Preševo, Bujanovac i Medveđa priključiti Kosovu.

Jedan od kopredsedavajućih delegacije Špend Ahmeti rekao je nakon sastanka sa Tačijem da dokument koji im je predstavljen nije transkript sastanaka koje je Tači imao u Briselu, već izveštaj Tačijeve ekipe o različitim temama koje su otvorene u Briselu, kao deo konačne faze.

“Tu figuriraju teme kao što su nestali, raseljeni, kulturno nasleđe, imovina u dve države, prava manjina. Mi ćemo ovaj materijal proslediti državnoj delegaciji i videti da li imamo dodatna pitanja za predsedništvo”, kazao je Ahmeti.

On je dodao da je Tači na današnjem sastanku rekao da ne postoji nikakav zvanični nacrt sporazuma dogovoren bilo sa Briselom ili Srbijom.

Ahmeti je najavio da će ubrzo biti održan još jedan sastanak u Briselu o daljim koracima procesa dijaloga i dodao da ;Kosovo želi da pokrene i pitanja kao što su ratni zločini, sukcesija i pitanje nestalih.

Obraćajući se novinarima, Fatmir Ljimaj je rekao da delegacija sada zna “na čemu” je Kosovo i dodao da “u svemu treba da počne od nule”.

Državnu delegaciju za dijalog je imenovala Skupština Kosova 15. decembra 2018. godine. Članovi delegacije su 8. januara u Briselu razgovarali sa visokom predstavnicom EU za spoljnu politiku i bezbednost, Federikom Mogerini.

pročitaj više

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here