Ženske organizacije obeležile godišnjicu protesta protiv prisline mobilizacije 1999. godine

24.5.2018.

One su na centralnom kruševačkom trgu, u znak sećanja na taj dan 1999. godine, stajale držeći transparente sa natpisima: “Pamtimo hrabrost žena Rasinskog okruga”, “Rasinski okrug: 12.000 mobilisanih i 52 poginule osobe. Zašto?”, “Sve za mir, zdravlje i znanje, ništa za naoružanje”.

Predsednica Udruženja žena “Peščanik” Snežana Jakovljević podsetila je da to udruženje sa Mrežom žena Rasinskog okruga i Mrežom žena u crnom svake godine obeležava ovaj dan, a da od 2014. godine, kada je bila petnestogodišnica protesta, svake godine podnose inicijativu Gradu Kruševcu da proglasi 24. maj Danom sećanja napobunu protiv prisilne mobilizacije u Kruševcu i Rasinskom okrugu.

“Do sada nismo imale odgovor na tu inicijatvu, a i sada smo je ponovo predale” kazala je ona. 

Koordinatorka Mreže žena u crnom, Staša Zajović, kazala je da je važno da se podsećamo na otpor zločinima dodavši da je prislina mobilizacija “jedan od velikih zločina koji na žalost nije priznat na međunarodnom nivou”, te da hrabri činovi žena iz rasinskog kraja moraju da budu upisani ne samo u alternativnu već i u zvaničnu istoriju jer je to veliki doprinos izgradnji mira u regiji.

“Ono što mi znamo je da mir, niti sećanje na ono što se desilo kao i sećanje na otpor na zločine, ne može da zavisi od političara, od institucija, već mora da zavisi od odgovornih građana i građanki, a to su organizacije civilnog društva”, kazala je ona.

Predstavnice “Peščanika” su u inicijativi da se 24. maj proglasi Danom sećanja na pobunu protiv prisilne mobilizacije u Kruševcu i Rasinskom okrugu 1999. godine, podsetile da je u maju te godine nekoliko hiljada majki, sestara, supruga, građanki i građana, marširalo iz dana u dan, ulicama grada tražeći prestanak rata na Kosovu i prestanak mobilizacije muškaraca.

“Još uvek ne znamo ko je odgovoran za 12.000 mobilisanih tokom 3 meseca i 52 poginule osobe u Rasinskom okrugu. Još uvek ne znamo ko je odgovoran za neizmerne gubitke, patnje, traume žena izazvane prisilnom mobilizacijom njihovih muških srodnika”, navedeno je u inicijativi.

pročitaj više

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here