Odluku vanraspravnog veća obrazložio je sudija Ivan Turudić koji je predsedavao sudskim većem. Ročište je bilo zatvoreno za javnost.Zahtev za reviziju podneo je Stepinčev nećak.
Zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac osuđen je 1946. zbog saradnje s i alijanskim i nemačkim okupatorom i ustaškim režimom u NDH, za prisilno katoličenje Srba, ali i za neprijateljsku propagandu posle kraja rata čiji je cilj bio ugrožavanje državnog uređenja FNRJ. Osuđen je na 16 godina zatvora s prisilnim radom i na petogodišnji gubitak političkih i građanskih prava.
Revizija postupka sprovodi se na osnovu odredbe Zakona o krivičnom postupku iz 2009. koji propisuje da osobe koje su sudovi bivše Jugoslavije osudili za vreme komunističke vladavine za politička, politički motivisana krivična dela ili druga krivična dela ako je do osuđujuće odluke došlo zloupotrebom političke moći, mogu revizijom zatražiti poništenje osuđujuće odluke ili njoj drugog odgovarajućeg pravnog akta.
Sabor Hrvatske je početkom 1992. doneo “Deklaraciju o osudi političkog procesa i presude kardinalu dr. Alojziju Stepincu”.
Stepinac i Ante Pavelić, vođa Ustaša 1941. godine / Foto: WIkipedia
Uoči današnje odluke o reviziji na sudu se pojavio i bivši predsednik Sabora Vladimir Šeks, koji je kazao da je na objavu presude došao kao jedan od autora izmena Zakona o kaznenom postupku koji je omogućio reviziju postupka Stepincu, ali i autor saborske deklaracije iz 1992. kojom je osuđen taj montirani proces.
Stepinac je ključni kamen spoticanja u odnosima SPC i Rimokatoličke crkve u Hrvatskoj.
U Rimu je nedavno održan prvi sastanak mešovite katoličko-pravoslavne komisije kojoj je povereno da zajednički razmotri ulogu Alojzija Stepinca pre, za vreme i posle Drugog svetskog rata.Komisija je osnovana na inicijativu pape Franje zbog protivljenja SPC Stepinčevoj kanonizaciji. SPC smatra da se Stepninac nije dovoljno zauzeo za pravoslavce, Srbe, Jevreje i Rome koji su u vreme NDH bili proganjani.
Obrazloženje sudije: Presuda Stepincu poništena jer krši osnovna pravna načela
Presuda nadbiskupu Alojziju Stepincu iz 1946. poništena je jer grubo krši sadašnja i tadašnja temeljna načela materijalnog i procesnog krivičnog prava civilizovanog dela čovečanstva, rekao je danas sudija Ivica Turudić obrazlažući odluku o reviziji presude Stepincu.
Turudić je kazao da presuda montiranog političkog suđenja Stepincu, među ostalim, krši načelo prava na pošteno suđenje, žalbu i obrazloženu sudsku odluku, kao i načela zabrane prisilnog rada, vladavine prava i pravne države.
“Presuda jedino u odnosu na optuženog Stepinca nije obrazložena niti u odluci o krivici ni u odluci o kazni. Samo su ponovljeni ionako uopšteni navodi optužnice…”, kazao je Turudić dodajući da je cilj bila “osveta kardinalu Stepincu, moralna diskvalifikacija njega i katoličke crkve”.
“Temeljni krimen koji se Stepincu stavlja na teret je činjenica da je u vreme NDH bio zagrebački nadbiskup. Sam se zapitao tokom suđenja – pa šta sam trebao učiniti?. Otići u šumu ili pobeći u London. On se odlučio ostati sa svojim narodom s kojim je bio i za vrijeme jugoslovenske monarhističke diktature i za vreme Titove komunističke diktature”, rekao je sudija Turudić.
Kazao je i da je Stepincu u zatvoru nuđeno potpisivanje formulara za traženje pomilovanja što on nije želeo, pristajući jedino na obnovu postupka pred nezavisnim sudom ili poništenje presude.
“Nakon 70 godina njegova je volja ispunjena od hrvatskog suda u slobodnoj hrvatskoj državi i zato ova presuda nema samo pojedinačni nego i duboki značaj za istoriju hrvatskog naroda”, dodao je Turudić.
Zagrebački Županijski danas je u celosti poništio presudu kontroverznom hrvatskom kardinalu iz Drugog svetskog rata Alojziju Stepincu koji je 1946. osuđen zbog saradnje s italijanskim i nemačkim okupatorom i ustaškim režimom u NDH, za prisilno katoličenje Srba, ali i za neprijateljsku propagandu posle kraja rata čiji je cilj bio ugrožavanje državnog uređenja FNRJ.
Osuđen je na 16 godina zatvora s prisilnim radom i na petogodišnji gubitak političkih i građanskih prava.
Revizija postupka sprovedena je na zahtev Stepinčevog nećaka, a na osnovu odredbe Zakona o krivičnom postupku iz 2009. koji propisuje da osuđeni pred sudovima bivše Jugoslavije za vreme komunističke vladavine za politička, politički motivisana krivična dela ili druga krivična dela ako je do osuđujuće odluke došlo zloupotrebom političke moći, mogu revizijom zatražiti poništenje presude ili njoj drugog odgovarajućeg pravnog akta.
Sabor Hrvatske je početkom 1992. doneo “Deklaraciju o osudi političkog procesa i presude kardinalu dr Alojziju Stepincu”.